Finansije i Osiguranje - Slovenija

Dionice NLB-a u posljednja četiri mjeseca skočile 35%

U posljednja četiri mjeseca dionice NLB-a skočile su 35 posto, a poslovi su se u petak sklapali već po 99,80 eura.

Gdje su razlozi za toliki entuzijazam kupaca?

"NLB ima ogromnu bazu depozita, zajedno (s depozitima rezidenata i tvrtki) za oko 20 milijardi eura. NLB plaća vrlo niske kamate na te depozite, ali s druge strane, može 'parkirati' višak rezervi kod ECB-a preko noći na kamatnu stopu od četiri posto, što donosi izvrsne prinose. To je idealna pozicija za banku. Valja dodati da je NLB u razdoblju niskih kamata učinila puno na optimizaciji poslovanja, digitalizaciji, uslugama i svim to već spomenuta visoka kamatna marža sada utječe na visoku profitabilnost.“ rekao je Vid Pajič, direktor analize Triglav Sklada, na webinaru Ljubljanske burze.

Đivo Pulitika, fond menadžer InterCapital Asset Managementa (tvrtke koja ostvaruje 30 posto prometa na Ljubljanskoj burzi), dodaje da su lani najviše porasle dionice prve kotacije (NLB, Luka Koper i Sava Re), piše RTV Slovenije. Tržište je, kaže. još uvijek povoljno ocijenjeno: "One nude dobru priliku za svakoga tko ulaže dugoročno. Ove dionice također imaju visok prinos od dividende. Ako se bojite veće volatilnosti, možete biti sigurni da su dividende stabilne ili da se povećavaju svakih godine. I sam bih ovim dionicama dodao Krku. Moj osobni izbor su Krka i NLB."

No, likvidnost je i dalje niska. Lani je prosječni dnevni promet dosegao 1,34 milijuna eura. Dionice Krke ponovno su bile najtrgovanije sa 128 milijuna, što je činilo 40 posto prometa svih dionica. Godinu ranije Krka je imala promet od 190 milijuna eura.

"Likvidnost je i dalje jedan od većih problema Ljubljanske burze, što utječe i na vrednovanje, koje je povoljno jer ulagači dobivaju popust na nisku likvidnost. Nizak promet tjera i špekulante koji se teško izvlače iz ulaganja Ljubljanska burza inače pokušava ispraviti likvidnost, država bi mogla učiniti više. Slovenske dionice su više nego pogodne za mirovinsku štednju, država bi mogla uvesti određene poticaje koji bi pomogli povećanju likvidnosti", rekao je Vid Pajič koji je komentirao i planirani potezi središnjih banaka.

"Ekonomije su u dobrom stanju, potrošači su barem na istoj razini kao što su bili prije korone. Dakle, središnje banke imaju dovoljno alibija da ne moraju spuštati kamate, ako otkriju opuštanje na tržištu rada, to može se dogoditi brzo. Guverner Feda Powell također naglašava da želi vidjeti inflaciju konkretno ispod cilja od dva posto, gdje još nismo. Naš središnji scenarij je stoga da bi Fed mogao početi snižavati kamatne stope tek u drugoj polovici godine , a ECB će uslijediti kasnije."